Hemijska oznaka za zlato i specifična težina zlata

Čudesno i neodoljivo privlačno zlato je od davnih vremena intrigiralo i impresioniralo čoveka. Reč je o dragocenom plemenitom metalu, odnosno hemijskom elementu koji označavamo oznakom Au, u periodnom sistemu elemenata, te atomskim brojem 79. Skraćenica Au potiče od latinske reč koja se odnosi na pojama sjaja, odnosno obasjavanja, aurum.

Često kažemo da’nije zlato sve što sija’, no sjaju pravog zlata je teško odoleti; istog etimološkog porekla je i reč koja se univerzalno koristi da se označi nekakav nevidljivi sjaj ili zračenje, aura. Aura zlata je magnetski privlačna i interesantna, ne samo u estetskom smislu, nego i po fizičkim karakteristikama ovog cenjenog plemenitog metala.

Zlato se nalazi u hemijskoj porodici elemenata u jedanaestoj grupi, zajedno sa prekrasnim srebrom, naširoko upotrebljavanim bakrom i rentgenijumom.

Čovek je otkrio i počeo da obrađuje i upotrebljava zlato veoma davno; arheološki podaci svedoče o upotrebi zlata još u šestom milenijumu stare ere.

Prve primene zlata su bile dekorativne. Ono se nije koristilo za izradu praktičnih predmeta, u prvo doba, već isključivo za ukrašavanje različitih predmeta, u ornamentici i izradi nakita, prstenja, narukvica, lanaca i ostalih ukrasa.

Fizičke i hemijske osobine zlata

hemijska-oznaka-za-zlato-i-specificna-tezina-zlata

Specifična težina je oznaka koja se odnosi na gustinu elemenata, a posebno je važna kada određujemo vrednost legura plemenitih metala. Specifična težina samog zlata iznosi 19.3 grama po jednom kubnom centimetru zlata (19 g/cm3).  Tačka topljenja zlata je na 1064.18 C®, što je još jedna bitna osobina ovog metala.

Zlato se u sistemu hemijskih elemenata nalazi između žive i platine i smatra se takozvanim prelaznim elementom. To se odnosi na njegovu mekoću i veoma dobru podložnost kovanju i oblikovanju. Zbog toga se i danas u najvećoj meri upotrebljava za izrađivanje nakita; više od 60% sveukupnog zlata na svetu se upotrebljava u zlatarstvu.

U moderno, tehnološko doba, zlato je našlo i jednu vrlo praktičnu primenu; koristi se u izradi elektronskih aparata. Zlato se odlikuje veoma dobrom provodljivošću, doduše, na trećem je mestu nakon bakra i srebra, ali i dalje veoma primenjivo. Upotrebljava se za oblaganje i izolovanje prekidača, konektora i drugih komponenti elektronskih aparata. U te svrhe se upotrebljava oko 25% zlata; uređaju poput mobilnih telefona u sebi sadrže zlato.

Takozvano ‘urbano rudarstvo’ odnosi se na skupljanje zlata iz elektronskog otapada; to se radi na veliko, u procesu reciklaže elektronskog otpada, ali i mnogi entuzijasti pokušavaju da se obogate prodajom zlata, sakupljenom iz starih aparata.

Zanimljivost: U jednom mobilnom telefonu se nalazi otprilike oko 125 mg zlata, a u poređenju sa vađenjem zlata iz ruda, elektronski otpad je daleko isplativiji; jedna tona rude daje tek oko 0.2 grama, dok jedna tona elektronike daje i do 400 grama zlata.

Specifična težina zlata

Zlato spada u takozvane meke metale, obično je žute boje, mada možemo da kupimo i predmete od belog i crvenog zlata. Njegova velika prednost nad drugim vrstama metala jeste izuzetna otpornost na spoljašnje uticaje; zlato nije podložno hemijskim procesima, kakvi su izlaganje vazduhu i vodi, koji brzo ‘pokvare’ većinu drugih metala, odnosno ono ne može da rđa.

Zlato može da se rastvori samo u supstanci koja se naziva carska vodica, odnosno izuzetno snažnoj mešavini jako koncentrisane hlorovodonične i azotne kiseline i soluciji kalijuma, a topi se na izuzetno visokoj temperaturi.

Već smo pomenuli da je specifična težina zlata, odnosno njegova gustina, 19 g/cm3, dok zlatnici, odnosno zlatan novac ima specifičnu težinu između 18 i 19 grama po kubnom centimetru. Ono što je jedna od glavnih odlika zlata jeste njegova velika težina, naizgled neproporcionalna samoj količini ovog metala.

Pravo zlato je već na sam osećaj u ruci dosta teško; to je prilično primetno i nije lako zavarati osobu koja zna taj podatak i prodati joj lažno zlato ili nečisto zlato.

Praktične osobine velike gustine zlata

Velika gustina zlata može da bude glavni indikator za prepoznavanje pravog zlata. Naime, ono je čak devetnaest puta gušće od vode, čak dva puta gušće od olova i srebra i oko dva i po puta gušće od bakra i gvožđa.

Pravo zlato se u principu lako izdvaja iz smeše pri ispiranju; dok drugi lakši minerali isplovljavaju i odvjajau se pri procesu ispiranja, zlato je dovoljno teško da će potonuti na dno. To je vrlo važno znati pri kupovini recimo, zlatnog novca; tek nekoliko drugih metala jeste teže od zlata, ali niko vas neće njima obmanuti, budući da svi imaju i veću novčanu vrednost od zlata.

Jedan ilustrativan primer velike težine zlate jeste odlivak veličine jedne obične paklice cigareta; neočekivano, taj mali predmet bi težio čak više od dva kilograma, ako je reč o čistom zlatu.

Kvalitet zlata

Kvalitet, odnosno čistoća zlata određuje se posebnim jedinicama, karatima. Težina zlata se meri u uncama, pre svega se tako definiše pošto se na svetskom tržištu sama cena zlata odrešuje u odnosu jednog američkog dolara prema unci zlata; jedna unca je nešto više od 31 gram. Svi dobro znamo da je dvadesetčetvorokaratno zlato najbolje zlato. Pogledajmo lestvicu čistoće zlata.

  • 333 – zlato od 8 karata: Legura u kojoj je zlato 33.3%, a ostali delovi su drugi metali;
  • 375 – zlato od 9 karata: Legura u kojoj je 37.5% čistog zlata, a ostali delovi drugi metali;
  • 585 – zlato od 14 karata: Legura u kojoj 58.5% čini zlato, a ostatak drugi metali; četrnaestokaratno zlato je jedno od najčešće korišćenih ‘vrsta’ zlata za izradu zlatnog nakita svih vrsta;
  • 750 – zlato od 18 karata: Legura u kojoj 75% čini čisto zlato, a ostatak drugi metali; i ovaj tip zlata je dosta zastupljen u izradi nakita;
  • 916 – zlato od 22 karata: Legura u kojoj je 91.6% čistog zlata, a ostale delove čine drugi metali;
  • 999 – zlato od 24 karata: Predmet od 99.99% čistog zlata i, naravno, najluksuznije i najskupocenije zlato;

Što je finoća zlata veća, odnosno što je predmet od zlata sa većim udelom zlata u leguri, to će i sam biti trajniji i izdržljiviji. Samo zlato neće da potamni ili da korodira, ali to može da se desi sa drugim metalima u leguri koja se koristi, recimo, za izradu jednog zlatnog prstena.

Zlatan nakit može da oksidira u nekim situacijama, ako nije reč o najčistijim oblicima metala. To može da se desi ako nakit dođe u dodir sa sumpornom vodom, kakva je banjska, ako je često u dodiru sa kozmetičkim, dosta hemijski obogaćenim preparatima, ako se osoba koja ga nosi dosta znoji, a njen znoj sadrži veći udeo hemijskih materija, te ako osoba uzima preparate ili lekove koji se kasnije luče kroz kožu i slično.

Kada je reč o čistom zlatu od 24 karata, nema šanse da dođe do bilo kakvog ‘kvarenja’ ili promene na zlatnom nakitu.

Napomena: Belo zlato za nakit se do sada najčešće ‘dobijalo’ u kombinaciji sa niklom, koji je dokazano jedan od čestih izazivača alergija. Zbog toga se osobama koje znaju da su na njega alergične nose nakit od belog zlata koje je legirano sa drugim elementom, paladijumom. U poslednje vreme je evidentirana dosta rasprostranjena štetna osobina nikla, te se teži njegovom potpunom izbacivanju iz upotrebe.

Sponzorisano: