Ispiranje zlata u Srbiji – oruđe i tehnike

Zlato ili na latinskom jeziku Aurum, što u prevodu znači sjaj zore, jeste plemeniti metal koji je izuzetno otporan na razne hemijske uticaje, te zato za razliku od drugih elemenata ono ne rđa.

Zlato se, pored svoje izrazito sjajne žute boje, odlikuje i odličnom toplotnom i električnom provodljivošću, ali i velikom gustinom. Njegova finoća procenjuje se u karatima, a predstavlja zapravo udeo, tj procenat zlata u njegovoj leguri.

Tako se danas zlato sa srebrom i bakrom meša u leguri za dobijanje žutog zlata, dok sa paladijumom, cinkom i niklom sačinjava belo zlato.

Ove legure formiraju se kako bi se zlato učinilo tvrđim i od njega se mogao praviti nakit, a da pri tome ono zadrži svoj jedinstveni sjaj.

Gde pronaći zlato?

ispiranje-zlata-u-srbiji-orude-i-tehnike

Zlato je moguće naći svuda, širom planete, u zemlji i morima, rekama i potocima.

Međutim, postoje određena mesta gde su njegove koncentracije veće nego što je to uobičajeno. Najčešće, ono se može naći u stenama naše planete, u okviru kvarcnih žila sa kojima je povezano.

Nadalje, kako se nalazi u pukotinama stena koje godinama prati i zahvata erozija, ni ne čudi podatak da se ono često može naći u potocima i rekama.

Za otkrivanje zlata možete se poslužiti kakvim ispiračima zlata koji su se svakako menjali kroz vekove. Za početak savetuje se da odaberete najnižu tačku potoka, pa ukoliko u svojim ispircima pronađete boje koje bi odgovarale zlatu, tražite obližnju stenu i veći grumen. Sada, kada smo otkrili gde ga možemo pronaći, pred nas se postavlja pitanje – kako ispirati zlato?

Oruđe za ispiranje zlata

Nezaboravni doživljaji su tek usledili kada su se u davna vremena pojavili ispitaci od drveta za pronalaženje zlatnih čestica. Sve ono što ste u ovaj ispitak dimenzija 50x25cm zahvatili, sliće se sa njega zajedno sa vodom, dok će zlatne čestice zbog svoje težine ostati na dnu. Ovakva metoda bila je i te kako popularna u doba zlatne groznice.

Na dnu ispitka su se pri tom nalazile kao poprečne gredice, čija je uloga bila da zlato koje klizi po dnu, zadrže. Ali pored zlata zadržale bi se i određene količine peščanih čestica pa su se one nadalje propirale ručno.

Rudarski tanjir se takođe koristio za ispiranje zlata. Smatra se osnovnim alatom za osobe koje imaju ovakav hobi. To je metalni tanjir prečnika oko 60 cm kojim se zahvatala voda i pesak iz reka ili potoka i pokretanjem levo – desno rukama iskusnih tragača, lakše čestice su izlazile van i slivale se sa vodom, dok su se teže, čestice zlata zadržavale na dnu.

Od instrumenata poznati su još i klatni stolovi, zatim spiralni koncentratori, ali i najnovija stvar „tehnologije“ – vešeraj. Postoje i čitava postrojenja koja su formirana za ispiranje zlata iz manjih reka, a nazivaju se ploveći bageri.

Vešeraj za ispiranje zlata – tehnika

Vešeraj se smatra oruđem za profesionalce, za one koji mogu i žele da obrade veće količine materijala u odnosu na ispitak. Više materijala doneće svakako i više zlata. On se sastoji iz kutije sa takozvanim tepihom, rešetke i nekoliko prečaga. Koristi i postavlja se u tekuću vodu.

Tako, prilikom prolaska kroz vešeraj, zlato će se kao teže zadržavati između rebera, tj rešetaka, dok će se ostali materijal vraćati u tekuću vodu. Svemu tome naravno potpomaže gravitacija.

Kada ste kraj potoka ili reke, preporučljivo je da kod potrage za zlatom tražite mesto gde je rečni tok nešto brži , ali ne ni previše brz, i da tu postavite svoj vešeraj. Obezbedite svoj vešeraj, da gornja ivica bude nešto iznad donje (dakle mesto gde ulazi voda mora biti izdignuto u odnosu na mesto gde ona otiče) i postavite ga tako da ne bude nakrivljen.

Pratite nagomilani materijal na crnom tepihu, a višak uklanjajte sa vešeraja.

Kada se rebra napune peskom i šljunkom, vreme je za čišćenje. Materijal ispirate u kantu sa vodom, te će tako zlato otići na dno kante.

Lokacije sa najviše zlata u zemlji

Reka Pek i njene pritoke, smatrale su se još u doba kralja Aleksandra izuzetnim oblastima za donošenje zlata. On je tu kako se zna imao dva bagera i dnevno je dobijao po 2 kilograma zlata.

U Majdanpeku kažu da mogu da nađu i do gram zlata na dan, što donosi zaradu od oko 20 evra.

Takođe, i reke Rasina kod Kruševca i Resava kod Despotovca smatraju se dobrim za pronalaženje ovog plemenitog metala, a samim tim i dobijanje solidne zarade. Tu je sve više osnivača mašina za ispiranje zlata, koji ambiciozno grabe ka svom prvom prahu.

Takođe, ako vas zanima detaljnije o temi nalazišta zlata u Srbiji, možete pročitati ovaj tekst.

Sponzorisano: