Reciklaža i otkup plastike – Cene i sve što treba da znate

Plastika je jedan od najpopularnijih, najvažnijih i najviše upotrebljavanih materijala modernog sveta. No, upravo su njena popularnost i zastupljenost deo velikog problema koji se pre svega tiče zagađenja životne sredine, a zatim i drugih oblasti i glavni razlog za nastanak svesti o potrebi recikliranja plastike.

Plastični otpad, a pre svega plastična ambalaža koje ima u enormnim količinama, kada je odbačena zagađuje našu planetu, pre svega zemljane površine i vodena tela, što za sobom povlači niz izuzetno negativnih posledica. Umesto da ga bacamo i narušavamo već dovoljno oštećenu prirodu naše planete, odbačenom plastičnom materijalu se može produžiti trajanje i on se može ponovo upotrebiti.

RECIKLAŽA PLASTIKE

Recikliranje plastike se odnosi na proces obnavljanja otpadne ili škart plastike i reprocesuiranju tih sirovina kako bi se ponovo dobio koristan proizvod. Plastika nije biorazgradiv materijal, što znači da ona ostaje na deponijama i ozbiljno narušava ravnotežu životnog prostora i to na mnogo načina.

Reciklaža i otkup plastike - Cene i sve što treba da znate

Problem svih sirovina, koji je vezan za proizvodnju, tiče se i trošenja energije i prirodnih resursa koji su potrebni za proizvođenje potpuno novih proizvoda; fabrike koje recikliraju otpadni materijal troše mnogo manje energije i manje crpe prirodne izvore, a pozitivno utiču i na globalnu ekonomiju. Plastika spada u domen sekundarnih sirovina i u svetu se sve više radi na osvešćivanju značaja recikliranja ovog materijala.

Reciklaža plastike za svoj primarni cilj ima smanjenje ukupnog plastičnog i drugog čvrstog otpada na čitavoj planeti. To se može učiniti koracima pokrenutim na lokalnom nivou. Kod nas ta svest još uvek nije zaživela u značajnoj meri. Recikliranje plastike predstavlja daleko više od skupljanja i prodaje plastičnog otpada, kako nam možda deluje na prvi pogled. To je ozbiljan posao, koji zahteva ozbiljna ulaganja i ozbiljan rad. U našoj zemlji je relativno malo firmi koje otkupljuju plastični otpad.

Proces reciklaže plastike

Proces recikliranja plastike se odvija u nekoliko faza. Nažalost, činjenica jeste da je plastični otpad i dalje veliki problem u čitavom svetu, zato što tek mali broj zemalja u globalnom pogledu ima dovoljne kapacitete da ova akcija uzme maha. Proces reciklaže započinje sakupljanjem flaša, a završava se proizvodnjom čistih isečaka koji se dalje koriste u proizvodnji.

Sakupljanje i sortiranje – Podrazumeva organizovani sistem prikupljanja plastičnog otpada, te njegovo razvrstavanje prema tipu plastike, sadržaju smole i boji.

Usitnjavanje i pranje – Podrazumeva usitnjavanje i seckanje sortirane plastike na komadiće ili listiće, koji se potom razdvajaju po svojoj težini, uz pomoć posebnih mašina. Ovo je važno za separaciju različitih tipova plastike; ne koriste se svi za izradu istih proizvoda. Nakon toga se dobijeni delići peru, kako bi se odstranila eventualna zaostala kontaminacija.

Topljenje – Osušeni delovi se tope i moduliraju u određeni oblik ili se formiraju granule. Proces se odvija u regulisanim temperaturnim uslovima, uz pomoć specijalizovanih mehanizama koji neće uništiti plastiku.

Proizvodnja isečaka – Posle topljenja, delovi plastike se kompresuju u isečke. Oni se dalje upotrebljavaju i redizajniraju u novi plastični proizvod. Reciklirana plastika se teško upotrebljava za proizvodnju identičnog proizvoda od kog je dobijena, a u formi isečaka se transportuje u kompanije koje proizvode nove korisne plastične artikle.

SAKUPLJANJE I OTKUP PLASTIČNIH FLAŠA

Sakupljanje je svakako prvi korak u procesu recikliranja plastike. Pod time pre svega mislimo na sakupljanje Pet ambalaže, to jest PET flaša. Međutim, to je složen posao koji zahteva predznanje i dosta ulaganja. Sakupljanje plastičnih flaša po parkovima, radi otkupa, je ono na šta se ‘u narodu’ misli kada se pomene ova delatnost. Naime, sakupljanje i reciklaža podrazumevaju da razdvojimo dva ključna pojma: prikupljanje odbačenih flaša koje se baliraju i daju u prodaju i samu preradu.

  • PET – Skraćenica je oznaka za termoplastični polimer, polietilen tereftalat; to je čvrsta, otporna plastika izuzetne čistoće i zaštite od vlage i isparenja. Najviše se koristi za pakovanje vode, sokova, mleka, namaza, soseva i drugih namirnica, te hemijskih proizvoda, kozmetike i tako dalje. Na tržištu takva pakovanja srečemo u više oblika, providnom, bojenom i toniranom.

Posao sakupljanja flaša podrazumeva čitavu logistiku i dobro organizovani sistem; to podrazumeva postojanje kontejnera za odlaganje plastičnog otpada, organizovano sakupljanje i odnošenje odbačene ambalaže iz kontejnera, svrstavanje u bale i dalji transport firmi koja reciklira plastiku.

Kod nas nema tako dobro organiozovanog sistema, a kontejneri se mogu naći tek na nekim lokacijama; naše stanovništvo nema razvijenu svest o odlaganju plastičnog otpada i uopšte sortiranju istog, te gotovo niko ne razmišlja u tom pravcu. Veliki nedostatak je što nema javne inicijative koja bi probudila ovu svest.

Isplativost sakupljanja flaša

Kada govorimo o sakupljanju PET flaša kao isplativom poslu, ne mislimo na samostalno prikupljanje otpada od strane pojedinaca. Ukoliko se ozbiljno razmišlja o ulaganju u ovakav biznis, vrlo je važno najpre ostvariti veze sa firmama koje se bave recikliranjem, odnosno preradom flaša. Neophodno je obezbediti sve uslove za organizovano sakupljanje, koji zahtevaju ulaganje od oko 45 hiljada evra za područje koje nastanjuje oko 100 hiljada stanovnika. Razmotrimo druge brojke vezane za pokretanje ovakvog posla.

Ako razmišljamo o datoj brojci stanovništva i uzmemo da se, prema statistikama, u našoj zemlji dnevno potroši jedna flaša po stanovniku, to bi trebalo da znači da se na dnevnom nivou može prikupiti oko stotinu hiljada plastičnih flaša. Jedna flaša teži negde oko 50 grama, pa če tako dnevna cifra oko 5 hiljada kilograma prikupljenog plastičnog otpada.

U idealnim uslovima to bi bilo stoprocentno recikliranje; kada je reč o realnim mogućnostima, razvijene evropske zemlje su organizovanim sistemom prikupljanja plastičnih flaša i reciklažom uspele da dostignu procenat do oko 80% recikliranog materijala na tržištu.

Pokretanje biznisa sakupljanja plastičnih flaša zahteva dobru strategiju i promišljeno investiranje. To bi trebalo da bude komunalna delatnost i da se sve flaše u nadležnosti preduzeća koje se bavi sakupljanjem, prikupe; to podrazumeva i ono što nije odbačeno u kontejnere. Troškovi su sledeći:

  • Cena kontejnera – 100 evra po komadu (za dati uzorak je potrebno 250 komada)
  • Cena vozila i potrebnih mašina za utovar, transport, presovanje i merenje otpada – do 20 000 evra
  • Registrovanje firme – 500 evra
  • Plate za radnike i ostali troškovi

Otkup plastičnih flaša

Gde se plastične flaše otkupljuju i po kojim cenama? U našoj zemlji nema puno kompanija koje se bave ovom delatnošću, ali postoji nekoliko predizeća koja otkupljuju i prerađuju plastični otpad, nekolicina većih firmi i drugih manjih preduzeća u celoj zemlji. Prosečno, cena otkupa plastičnih flaša iznosi između 110 i 240 evra po toni materijala.

  • 1 t sakupljenih plastičnih flaša – 110-240 evra

Kako se formira cena otkupa plastičnog otpada? Sasvim je jasno da se ne može sav otpad koji je namenjen recikliranju prodati po istoj ceni. Samim tim što je u pitanju odbačeni materijal, on može značajno da varira po svom kvalitetu i kasnijoj upotrebljivosti. Ovo se u velikoj meri odnosi na plastiku. Napomenućemo samo da je plastika kao sekundarna sirovina daleko isplativija za skupljanje i prodaju od nekih drugih materijala, poput, recimo, stakla. Iako staklo ima stoprocentnu upotrebnu vrednost kada je sam materijal za recikliranje u pitanju, drugi troškovi je nadomešćuju. Navodimo podatke od pre nekoliko godina, za evropski region.

  • 1 t plastike – 370 evra/ 1 t stakla 48 evra

Cene otkupa plastičnog otkupa podrazumevaju kompleks različitih osobina samog sakupljenog otpada, koji uključuje čistoću, suvoću, način na koji je otpad uskladišten pre isporuke kompaniji za reciklažu, način na koji je pakovan, kriterijum razvrstavanja. Videli smo koja je prosečna cena otkupa po toni otpadne plastike kod nas, a evo kako se ona ceni na osnovu pomenutih kriterijuma.

Izrazito niska/neprihvatljiva cena otkupa –  Nečist plastični otpad na kome ima blata, buđi, ostataka drugih materija, mokra plastika, skladištena u spoljašnjim uslovima, usled čega može biti oštećena i prljava, nepripripremljena i pomešana sa drugim otpadom ili plastična ambalaža nerazvrstana prema vrsti;

Niska cena otkupa – Zaprljana u tragovima, vlažna, neadekvatno skladištena na otvorenom prostoru, ali ne toliko degradirana kao u prethodnom slučaju, pakovana u balama, kontejnerima, kutijama ili na paletama neadekvatnih dimenzija i zapremine, dominantno prisutna jedna vrsta plastike, uz primese drugih, uz mogućnost razvrstavanja;

Visoka cena otkupa – Čista i suva otpadna plastika, skladištena u zatvorenom prostoru, balirana, zapakovana ili ređana na balama po odgovarajućim propisima, u kutijama ili kontejnerima adekvatne zapremine i dimenzija, prisustvo isključivo jednog tipa plastika;

Sponzorisano: