Hartije od vrednosti – pojam, značenje i šta treba znati

Od samih početaka civilizovanih uređenih društveno-političkih sistema, ljudi su pronalazili različite načine za manipulisanje i raspodelu novčanih dobara. Mnogi oblici trgovanja sežu daleko u prošlost; sami počeci upotrebe hartija od vrednosti mogu da se prate i do sedmog veka pre naše ere, u drevno vavilonsko carstvo.

Pojam hartija od vrednosti odnosi se na složen sistem čija je namena specifična robno novčana razmena, te su tako vremenom one postale sredstvo trgovanja na zasebnom tržištu. Šta su hartije od vrednosti, koje su njihove osnovne funkcije i vrste, te na koji način se njima može trgovati, objašnjavamo u nastavku teksta.

Šta su hartije od vrednosti?

Pojam hartija od vrednosti se odnosi na definisanje i imenovanje posebne vrste dokumenata koji garantuju isplatu novca; novac koji se isplaćuje na osnovu hartija od vrednosti može biti u obliku isplate zarade, dividende ili kamate. Hartija od vrednosti jeste papir koji u pravnom smislu ima vrednosnu težinu.

Hartije od vrednosti - pojam, značenje i šta treba znati

Sama po sebi, hartija nema novčanu vrednost, već je dobija upisivanjem određenog prava koje ima određenu vrednost. Tako se, u tržišnom prometu, data hartija vrednuje u visini vrednosti datog prava koje sadrži.

Uže definisano, ovi dokumenti predstavljaju instrument investiranja, to jest dokumente sa izvesnim rizikom ulaganja i mogućnošću kompenzacije predviđenim prihodom. Šire gledano, hartija od vrednosti obuhvataju i kreditne i platne instrumente.

  • Hartije od vrednosti u užem smislu: Obveznice, akcije, opcije i drugi derivati;
  • Hartije od vrednosti u širem smislu: Menice, čekovi, skladišnice i drugi derivati;

Hartije od vrednosti su usko vezane za tržište kapitala. To su dokumenti koji važe za najvažniji element finansijskog trgovanja.  Emisiju hartija od vrednosti mogu da vrše država, pokrajina, republika, opština, grad, kao i ostala pravna tela.  Hartije od vrednosti predstavljaju pisani dokument koji mora u sebi da sadrži određeno pravo, a uglavnom je reč o imovinskim građanskim pravima, te da je takvo pravo ostvarivo posredstvom hartije od vrednosti, odnosno da je pravno za nju vezano.

Osnovni elementi svake hartije od vrednosti su utvrđeni propisima i one ne mogu biti validne ukoliko ih ne sadrže. Svaki dokument koji se ceni kao hartija od vrednosti treba da ima nekoliko esencijalnih stavki, bez kojih nema vrednost. To su jasno istaknuta oznaka same hartije od vrednosti, naziv i sedište izdavaoca, precizno određena obaveza onoga ko izdaje hartiju, datum, mesto i serijski broj, potpis ili faksimil izdavaoca.

Šta sadrži hartija od vrednosti?

Hartija od vrednosti predstavlja dokumentovani oblik dva tipa prava. To su pravo na hartiji i pravo iz hartije. Pod prvim oblikom prava se podrazumeva da se određeno pravo uobličava u vidu pokretnog elementa, vrednosne hartije. Pravo iz hartije jeste stvarno pravo, koje je učitano u hartiju od vrednosti i koje se ne može realizovati na na koji drugi način, izuzev putem date hartije kao garanta tog prava.

Hartije od vrednosti mogu da se klasifikuju na nekoliko različitih načina, s obzirom da postoji više tipova dokumenata. Pre svega, one se mogu razvrstati na osnovu načina na koji se pravo dodeljuje i prema prirodi utelovljenog stvarnog prava u tom dokumentru.

Ko ima pravo na sticanje hartija od vrednosti?

Naveli smo šta hartije od vrednosti treba da sadrže da bi se mogle vrednovati na dati način. Hartije od vrednosti mogu da emituju isključivo pravna lica, a kupci mogu biti i pravna i fizička lica. Hartije od vrednosti se prodaju u svrhu povlačenja slobodnog kapitala, predviđenog investiranju i likvidnosti.

Emiteri hartija od vrednosti privlače potencijalne kupce tako što ima ovim dokumentom garantuju neku korsit; takva korist se upravo izražava putem obaveze koja je inkorporirana u samu hartiju od vrednosti.  Kada se hartija od vrednosti proda, njeno inkorporirano pravo se potvrđuje i ostvaruje.

VRSTE HARTIJA OD VREDNOSTI

Postoji više načina da se odredi vrsta hartija od vrednosti, a oni uključuju dva pomenuta načina određivanja, kao i podelu na osnovu tipa potraživanja i roka dospeća. U nastavku dajemo pregled datih tipova hartija od vrednosti i njihovog klasifikovanja.

Hartije od vrednosti prema načinu određivanja vlasnika prava

  • Hartije od vrednosti na ime – Hartija od vrednosti na ime je dokument u kojem je izričito istaknuto ime vlasnika datog prava; ukoliko zakonski predstavlja menicu (hartiju po naredbi), nužno je da uz ime vlasnika stoji klauzula ‘ne po naredbi’. Dati tip hartija od vrednosti karakteriše komplikovani prenos prava, te je zbog toga uglavnom slabo upotrebljavana vrsta.
  • Hartija od vrednosti po naredbi – Hartija od vrednosti po naredbi je dokument koji predstavlja unapređenu verziju prethodnog; to je dokument kod kojeg uz ime obavezno stoji klauzula ‘ili po naredbi’. Ta klauzula garantuje da onaj koji izfdaje hartiju mora da izvrši plaćanje licu kojem je pravo hartijom prenešeno.
  • Hartija od vrednosti na donosioca – Hartija od vrednosti na donosioca predstavlja dokument koji ima veliki potencijal cirkulacije, zbog pogodnosti koje sadrži. Kao i kod prethodnih oblika hartija od vrednosti, ovaj dokument je obeležen oznakom ‘na donosioca’.

Hartije od vrednosti prema vrsti sadržanog prava

  • Stvarnopravne hartije od vrednosti – Stvarnopravne hartije od vrednosti su dokumenti koji u sebi imaju inkorporirano stvarno pravo, vezano za pokretnosti i nepokretnosti; u pitanju su pravo zaloge i svojine. Dobar primer je konosman, dokument koji se izdaje za prenos određenih roba pomorskim putem, kojim se prenosi svojina robe u brodskom transportu, a ne iziskuje da se sama roba preda.
  • Obligacione hartije od vrednosti – Obligacione hartije od vrednosti sadrže u sebi obligaciju potraživanja. Uglavnom se tiču potraživanja novca, a obuhvataju menice, obveznice, čekove i srodne dokumente.
  • Hartije sa pravom učešća – Hartije sa pravom učešća su dokumenti koji u sebi inkorporiraju pravo učešća imaoca hartije u pravnom telu, kao što su, recimo, deonice i akcije. To znači da imalac hartije ima pravo učešća u, na primer, radu akcionarskih udruženja, kao i da polaže prava na dobitak udruženja u vidu dividende i slično.

Hartije od vrednosti prema tipu potraživanja

  • Novčane hartije od vrednosti – Novčane hartijeod vrednosti mogu da se emituju pojedinačno ili u serijama i obuhvataju tipove dokumenata poput čekova, akcija, obveznica, finansijske derivate, komercijalne zapise, blagajničke zapise, državne zapise i slično.
  • Robne hartije od vrednosti – Robne hartije od vrednosti obuhvataju tovarne listove, konosmane i skladišnice i odnose se na prenos prava nad određenom robom, poput navedenog primera o svojini nad robom u pomorskom tzransportu.

Hartije od vrednosti prema roku dospeća

  • Kratkoročne i dugoročne hartije od vrednosti – Hartije sa rokom dospeća manjim od godinu dana i hartije sa rokom dospeća koji je duži od jedne godine.

Hartije od vrednosti prema odnosu sa povodom izdavanja

  • Klauzalne i apstraktne hartije od vrednosti – Klauzalne hartije od vrednosti se odnose na dokument kod kojih je konekcija sa primarnom namenom, odnosno poslom jasno uočljiva, dok apstraktne hartije od vrednosti predstavljaju one kod kojih takva veza nije jasno vidljiva i to su menice.

TRGOVANJE HARTIJAMA OD VREDNOSTI

Kako se trguje hartijama od vrednosti i gde se njihov promet odvija? Pomenuli smo već da su hartije od vrednosti osnovno sredstvo tržišta kapitala.

Trgovanje hartijama od vrednosti se odvija na berzi, koja predstavlja strogo profilisan i ustanovljen prostor na kome se odvija trgovanje. Berza podrazumeva trgovinu hartijama od vrednosti, stranim sredstvima plaćanja i novcem, po tačno utvrđenom pravilniku i regulisanom poslovnoom i fizičkom sistemu. Može se reći da berzanski sistem sam po sebi predstavlja finansijsko tržište, a u isto vreme i njegovu glavnu instituciju; to je složen finansijski organizam koji igra esencijalnu ulogu u globalnoj i lokalnoj ekonomiji.

Pravila berzanskog sistema su osmišljena tako da se standardizuju predmeti i pravila trgovanja, čime, sa druge strane, oni koji učestvuju u tom mehanizmu imaju izvesni vid protekcije. Na berzi trguju članovi sistema, a to su ovlašćene banke, te brokersko dilerska udruženja.

Ono što je za našu temu važno jeste to da berzanski sistem određuje i objavljuje i novčanu vrednost hartija od vrednosti. Ono što je drugi važan podatak jeste to da sama berza hartije od vrednosti ne uključuje u promet, ne kupuje ih ili prodaje; to se obavlja van berze.

Kako se utvrđuje cena hartija od vrednosti?

Cene hartija od vrednosti se, dakle, utvrđuju na berzi. Iznos određene cene hartije od vrednosti se ustanovljava na osnovu aktuelne ponude i potražnje konkretnog tipa, to jest kupovine i prodaje u efektivnom smislu. Kako se ovaj proces odvija? Berza pruža javnosti na uvid cene raznih vrsta hartija od vrednosti, tako što finansijske izveštaje firmi koje vrše emisiju hartija od vrednosti publikuje. Na taj način podaci bivaju dostupni ulagačima, koji na osnovu datih izveštaja i pregleda cena mogu da procene da li je kupovina određenih hartija od vrednosti isplativa ili ne.

U trgovini hartijama od vrednosti berza igra važnu ulogu zaštitnika perspektivnim ulagačima; ona obezbeđuje da se pravila trgovanja poštuju, da informacije o stanju na berzi i o njenom radu budu pristupačne javnosti, te da se svi standardi isprate, pre svega u pogledu delanja učesnika.

Investiranje ili prodaja hartija od vrednosti

Ulaganje u hartije od vrednosti se smatra isplativijim od drugih vidova investiranja. Ukoliko lice poseduje hartije od vrednosti, može da ih čuva ili da ih proda. Posedovanje hartije od vrednosti donosi određene pogodnosti, poput udela u dobiti akcionarskog društva, prava glasa i tako dalje. Kada je reč o riziku investiranja u hartije od vrednosti, najbolji način da se on umanji jeste da se ulaže u više različitih tipova ovih dokumenata.

Sponzorisano: